Povijesne kontroverze
von Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
- wöchentlichErscheinungsrhythmus
- 55 mintypische Länge
- vor 4 Tagenletzte Folge
Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.
Folgen
Zrinski kao vojna elita 17. stoljeća
Velikaška obitelj Zrinski zauzimala je istaknuto mjesto u političkom i vojnom životu Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva i Habsburške Monarhije. U 17. stoljeću Juraj V. Zrinski te njegovi sinovi Nikola VII. i Petar IV. izgradili su zapažene vo
Utjecaj izvanjskih aktera u političke procese u Hrvatskoj na prijelazu 20. i 21. stoljeća
Krajem devedesetih i početkom novoga tisućljeća Hrvatska je prošla kroz veliku političku promjenu: nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana HDZ je na parlamentarnim izborima u siječnju 2000. izgubio vlast, a na predsjedničkim izborima takođe
Dom(a) u obje domovine - tko je Dinko Šokčević - 2. dio
U ovotjednoj epizodi nastavljamo prošlotjedni izvještaj i razgovor o zborniku radova posvećenom Dinku Šokčeviću – hrvatskom i mađarskom povjesničaru čije je djelovanje na historiografskom i kulturološkom planu ojačalo veze između hrvatskog
Dom(a) u obje domovine - tko je Dinko Šokčević 1. dio
Vjernim slušaocima ove emisije poznato je da smo se u Povijesnim kontroverzama već više puta vraćali temama iz prošlosti hrvatsko-mađarskih odnosa. Povezanost hrvatskog i mađarskog kulturnog prostora neosporna je činjenica o kojoj svjedoči
Sjeverna Dalmacija u Domovinskom ratu
Sjeverna Dalmacija s Kninom kao glavnim gradom bila je političko i vojno središte srpske pobune u Hrvatskoj te kasnije središte srpske paradržave. Na tom se prostoru može pratiti kako su se, uz presudnu pomoć JNA, oblikovale oružane snage k
Hrvatsko stanovništvo kroz stoljeća
Koliko bi Hrvatska danas imala stanovnika da je kroz posljednjih 500 godina rasla poput Švedske, Nizozemske ili Norveške? Zašto Hrvatska danas ima milijune stanovnika manje nego što bi mogla imati prema europskim demografskim trendovima? Mo
Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 2. dio
U današnjoj epizodi nastavljamo osvrt i komentare na predavanje prof. Mirjane Matijević Sokol posvećeno Višeslavovoj krstionici. Ovaj krsni zdenac u hrvatskoj historiografiji predstavlja jedan od onih arheoloških artefakata koji, iako ključ
Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 1. dio
Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slu
Zagrebačko prigorje u 20. stoljeću
Zagrebačko prigorje – prostor na dodiru grada i sela, povijesnih kontinuiteta i političkih lomova – često se u javnosti doživljava kao samorazumljiv pojam. No što on zapravo označava? Gdje su njegove prostorne i identitetske granice, i u ka
Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća
Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i trad
Mletačke tajne službe
18. stoljeće bilo je razdoblje postupnog slabljenja moći nekad moćne mediteranske sile. Iscrpljena dugotrajnim ratovima s Osmanskim Carstvom i suočena s gospodarskom stagnacijom, Mletačka Republika više nije mogla ravnopravno konkurirati vo
Velike boginje 1972. u Hrvatskoj
U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izb
Hrvatska samouprava u BiH 2001. – separatizam ili obrana Daytona?
Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći
Vinodolski zakon - temelj hrvatske pravne baštine
Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanj
Tko je bio Milan Šufflay?
Povjesničar i političar Milan Šufflay jedna je od najzanimljivijih i najkontroverznijih intelektualnih figura hrvatske povijesti u prva tri desetljeća 20. stoljeća Kako je vrhunski znanstvenik i pionir albanologije postao i jedan od najglas
Što je prosvjetiteljstvo? BONUS
Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta d
Što je prosvjetiteljstvo? Prvi znanstveno istraživački projekt o prosvjetiteljstvu u Hrvatskoj
Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta d
Istok susreće Zapad
U današnjoj emisiji govorimo o susretima kultura, ideja i ljudi između Hrvatske i Azije – od srednjovjekovnih putovanja Marka Pola do suvremenih političkih, kulturnih i gospodarskih veza s Kinom, Indijom i Japanom. Povod je zbornik East mee
Otkriće povijesti: hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci (17. i 18. stoljeće)
Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije
Lujo Vojnović - 1. dio
Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i čas
Propaganda i udarništvo u Hrvatskoj 1945.-1952.
Rad kao kategorija bio je jedan od temeljnih ideoloških pojmova komunističke Jugoslavije. Je li rad u početku komunističke vlasti bio samo pitanje proizvodnje, ili i sredstvo političke mobilizacije, društvene kontrole i legitimiranja novog
Senjska kapetanija
Druga polovica 15. stoljeća na prostorima hrvatskih povijesnih zemalja obilježena je brojnim političkim i društvenim promjenama. Jedno od ključnih obilježja bila je osmanska ugroza na prostorima srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske te sve s
Antička historiografija
Je li opravdano Herodota nazivati „ocem povijesti“ ili je pravi utemeljitelj znanstvenog povijesnog pisanja Tukidid? Koje su razlike, a koje sličnosti između grčke i rimske historiografije? Kako je uspon kršćanstva promijenio način pisanja
Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti - BONUS
Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblik
Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti
Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblik
U sjećanje na akademika Nikšu Stančića
Početkom 2026. rastužila nas je vijest o smrti hrvatskog povjesničara, akademika Nikše Stančića. Najveći dio svoje akademske karijere proveo je kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stančić je ist
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio - BONUS
Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. s
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio
Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. s
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 1. dio - BONUS
Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zr
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 1. dio
Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zr
