Povijesne kontroverze
von Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
- wöchentlichErscheinungsrhythmus
- 55 mintypische Länge
- vor 4 Tagenletzte Folge
Folgenzu den neuesten
Hrvatsko ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. bila je prijelomni trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti kojom je formulirana autonomija Hrvatske i Slavonije unutar Habsburške Monarhije. Ipak, Nagodba je sadržavala brojne pravne nejasnoće koje su omogu
Papinstvo i Hrvati kroz povijest
Od srednjovjekovne Hrvatske do današnjih dana, Hrvati su imali značajne kontakte i interakcije s poglavarima Katoličke crkve. Kada su Hrvati prvi put došli u kontakt s papinstvom? Što za hrvatsku povijest znače pisma pape Ivana VIII. iz 879
Splitski crkveni sabori i kralj Tomislav
Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio k
Razgovori s krvnikom
Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji
Mjesto bana Josipa Jelačića u hrvatskoj povijesti
Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanje
Načelo samoodređenja u kontekstu hrvatske povijesti
Načelo samoodređenja naroda razvijalo se kroz povijest, a ključnu ulogu u njegovoj modernoj formulaciji imao je američki predsjednik Woodrow Wilson koji je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata snažno zagovarao pravo naroda na samoodređenje
Put svile i Marko Polo 2. dio
U današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni razgovor o važnosti puta svile za razvoj predmoderne Europe, te o mletačkom trgovcu i pustolovu Marku Polu koji je u 13. stoljeću na prostorima Kineskog Carstva ostvario za
Put svile i Marko Polo 1. dio
Europski kontinent već više od 2000 godina povezan je s prostorima Kine mrežom karavanskih putova poznatim pod imenom put svile. Stoljećima je trgovačkim karavanama upravo tim putem u Europu dolazila različita roba, ali i tehnološke inovaci
O broju žrtava logora Jasenovac
Dana 20. i 21. veljače 2025. u prostorijama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža održana je II. radionica za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta. CroFacta je projekt za provjeru točnosti inform
O jezičnom identitetu i posezanjima za hrvatskom kulturnom baštinom
Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13. st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, nij
Percepcije teritorija u srednjovjekovlju
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretnim
Logori u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskoga rata
Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulaci
Izvori o počecima hrvatske državnosti - BONUS
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razazna
Izvori i počecima hrvatske državnosti
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razazna
Enciklopedija Jugoslavije
Kotač povijesti pokazao je da Jugoslavija kao višenacionalna državna zajednica nije bila uspješan politički, društveni, kulturni i gospodarski projekt. No, tijekom njezina trajanja središnje vlasti na više su načina pokušavale stvoriti i od
Domovinski rat i raspad Jugoslavije
Kakve su ljudske, materijalne i demografske posljedice Domovinskoga rata? Je li Domovinski rat bio građanski rat ili agresija jedne države na drugu? Kako mu pristupaju hrvatski povjesničari, politolozi i sociolozi, a kako inozemni autori? M
Vojnici, zarobljenici i grobovi I. svjetskog rata
Prvi svjetski rat i njegove posljedice važna su historiografska tema, a posljedice tog sukoba još uvelike određuju političke odnose u Europi i Svijetu. Na žalost u hrvatskoj historiografiji ova tema dugi niz godina bila je jednostavno zapos
Što je novo u metodologiji historije?
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. već tradicionalno se održala velika sekcija posvećena metodologiji historije. Naziv sekcije ove godine bio je „Povijest i filozofija znanosti, historiografij
Tko je bila Marija Radić?
Gotovo nema osobe u Hrvatskoj koja ne zna tko je bio Stjepan Radić. Poznata je njegova važna politička uloga u hrvatskoj povijesti prve polovice 20. stoljeća, kao i „legendarna“ izjava o „srljanju guski u magli“. Jednako tako, svima su pozn
Grof Josip Kazimir Drašković i dvorac Trakošćan
Josip Kazimir Drašković (rođen 1716. umro 1765.) bio je jedan od najistaknutijih vojskovođa u obitelji Drašković. Suvremenici su ga smatrali hrabrim, ali i prilično rasipnim plemićem. No, zahvaljujući toj rasipnosti danas u Hrvatskoj imamo
Ivan Meštrović - umjetnost i politika
Ivan Meštrović vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kipar, čija umjetnička djela krase reprezentativne i javne prostore mnogih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Iako je potekao iz razmjerno skromne i mnogobrojne obitelj
Hrvatsko pomorstvo u 19. st. – globalizacija i tranzicija
Hrvatski narod je stoljećima plovio, trgovao, ali i ratovao ne samo Jadranom nego i brojnim drugim morima svijeta gradeći tako svoju bogatu pomorsku povijest. Posebno je u tom smislu bogato 19. st., kada se hrvatsko pomorstvo u sklopu Habsb
Olimpijske igre i politika
Moderne Olimpijske igre, ili kolokvijalno Olimpijada, danas su jedan od medijskih najpraćenijih događaja i vrhunski sportski spektakl. No, u antičkoj Grčkoj terminom olimpijada označavalo se razdoblje od četiri godine, što je zapravo bio ra
Bitka za Imotski 1717. godine
U povijesti Imotskoga i Imotske krajine više je značajnih događaja, ali se malo koji po važnosti i dalekosežnosti može mjeriti s oslobođenjem Imotskog od osmanske vlasti 1717. godine. Zašto je taj događaj najznačajniji za povijest Imotske k
Trota iz Salerna
Srednji vijek često se percipira u javnosti kao mračno doba povijesnog razvitka; vrijeme neukosti, puno praznovjerja i nehigijenskih uvjeta, pa se i skovala sintagma „mračni srednji vijek“. Uvriježeno je mišljenje da je to istovremeno i dob
Što je to antifašizam?
Što je to antifašizam? Je li to ideologija, pokret ili politika? Koja je veza antifašizma i komunizma? Što je to nacionalistički antifašizam? Koji su to antifašistički mitovi, a kakav je utjecaj antifašizma u popularnoj kulturi? Mogu li se
Sovjetski spomenici u Europi i Hrvatskoj
Prisutnost i utjecaj Sovjetskoga Saveza u Istočnoj i Srednjoj Europi nakon Drugoga svjetskog rata odražavala se ne samo u političkoj nego i u brojnim drugim sferama društvenoga života. Sovjetska je era diljem Europe iza sebe ostavila i znač
Zemlja i ekohistorija
U prošloj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušali smo dijelove prvog plenarnog izlaganja održanog na otvorenju VII. kongresa hrvatskih povjesničara koji se od 25. do 28. rujna održao na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u org
Ideja zemlje u historiografiji
Ove godine od 25. do 28. rujna na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Podru
Tko je bio don Živko Kustić?
Živko Kustić, grkokatolički svećenik, teolog i dugogodišnji urednik Glasa Koncila, svojim se pastoralnim i novinarskim djelovanjem prometnuo u oca modernoga katoličkoga novinarstva. Zbog svojeg je pisanja u vrijeme komunizma više puta i sud
